Work-life harmonija – dužnost poslodavca ili zaposlenika?
U hrvatskom mindsetu postoji podjela i svojevrsni rivalitet između rada u privatnom sektoru i rada u državnoj službi. Bez da navodimo sve argumente ove potpuno besmislene rasprave, podsjetit ćemo vas na jedan – posao od 08:00 do 16:00 kao simbol rada u državnoj službi, bez prekovremenih sati i obaveza nakon radnog vremena, odraz bezbrižnosti i opuštenih popodneva. S druge strane, u privatnom sektoru osmosatno radno vrijeme dugo se promatralo kao minimum, a kvaliteta dobrog i marljivog radnika bila je ostajanje na poslu i dulje od toga. Ili kako je to opjevala grupa M.O.R.T. u svojoj pjesmi „Meni se skače“:
I tako dan za danom svaki božji tjedan
Od osam do četiri, pet, šest, sedam
A meni se ne da biti komad leda
Biti nečiji broj ni jeftini stroj
S obzirom na opću digitalizaciju društva i činjenicu da danas 90 posto kućanstava u Europskoj uniji ima pristup internetu kao i niz uređaja koji se na njega spajaju, uvjete za rad moguće je ostvariti praktički bilo gdje. To je prije svega bilo vidljivo za vrijeme prvih valova pandemije COVID-19 kada je gotovo bezbolno ostvaren prijelaz na rad od kuće u mnoštvu različitih djelatnosti. IT tvrtke, dizajnerske, marketinške i komunikacijske agencije, škole, ministarstva – svi kojima su primarni alati za rad računalo i Internet u kratkom su roku prešli na „novo normalno“. Međutim, mobilnost rada u takvim strukama ima i svoju tamnu stranu koja je bila vidljiva i prije 2020. godine. Mogućnost rada s bilo koje lokacije često nažalost znači i poslodavčevo očekivanje rada s bilo koje lokacije i u bilo koje vrijeme. Usprkos nizu istraživanja i dokaza koji govore kako su kontinuirani dugi ostanci na poslu izrazito loši za fizičko i mentalno zdravlje zaposlenika, i dalje se ne uspijevamo odmaknuti od takvog načina razmišljanja. Rokovi, zadaci, zarada stavljaju se na prvo mjesto ispred zdravlja zaposlenika. Imajući to na umu, je li postizanje optimalne ravnoteže između rada i slobodnog vremena odgovornost poslodavca ili zaposlenika?
Kao i s mnoštvom stvari u životu, ne možemo otići u krajnost i reći da je odgovornost isključivo na jednom od ta dva aktera. Dobar work-life harmony trebao bi biti u interesu i jednoj i drugoj strani. Poslodavac koji potiče zdrave granice između privatnog i poslovnog života to uvijek može istaknuti kao pozitivnu stranu rada u njegovoj tvrtki, stvorit će bolju kulturu rada i postići veći entuzijazam zaposlenika. Također, potencijalno će se smanjiti i broj bolovanja uzrokovanih stresom i burnoutom. Zaposleniku je harmonija u interesu jer će time stvoriti preduvjete za bolji i ispunjeniji život, gdje posao odrađuje u radnom vremenu, a nakon toga ima mogućnost provođenja kvalitetnog vremena s obitelji, bavljenje hobijima ili bilo koji drugi način rada na samom sebi.
Savjeti za poslodavce
- Kvalitetno planiranje i prioretiziranje zadataka – Ključan prvi korak u kreiranju kvalitetne i poštene radne atmosfere na zadovoljstvo zaposlenika. Ako su zadaci smisleni, razumni i pravilno posloženi, ne postoji zapreka da ih se sve obavi tijekom radnog vremena
- Uvođenje zabrane rada od doma nakon radnog vremena – Poslodavac može ograničiti ili zabraniti rad nakon radnog vremena. Iako riječ „zabrana“ zvuči oštro, na ovaj način zaposlenike se tjera da ulože više truda tijekom radnog vremena. U današnje vrijeme postoji niz aplikacija i programa koji onemogućavaju ulazak na poslovni mail i slične alate.
- Uvođenje fleksibilnog radnog vremena – Nisu svi ljudi isti. Na primjer, svi znamo podjelu na jutarnje i noćne tipove. Nekom zaposleniku je možda radno vrijeme od 08:00 do 16:00 užasno jer ima osjećaj da nije produktivan do podneva i posljedično konstantno kasni s isporukom. Omogućavanje fleksibilnog (osmosatnog) radnog vremena omogućava zaposlenicima da radni raspored prilagode vlastitim željama.
- Poticanje rada od doma u radnom vremenu – Zaposlenicima kojima to paše trebao bi se dopustiti povremeni rad od doma, barem jednom tjedno. Postoje ljudi kojima je lakše kodirati ili pisati tekstove u miru vlastitog doma umjesto u užurbanom uredu. Nekima je lakše raditi dok su okruženi svojim kućnim ljubimcima. Sve ovo pozitivno može utjecati na kvalitetu rada zaposlenika i na njihov work-life harmony.
- Osiguravanje tihe zone u uredu – Živimo u brzom i glasnom dobu, ali i dalje mnogim ljudima za rad trebaju mir i tišina. Odvajanje jedne sobe da služi kao zona bez razgovora poticajno je za efikasnost zaposlenika.
Savjeti za zaposlenike
- Stanite na loptu – Kada osjećate da nemate vremena niti za jednu aktivnost koja vas veseli, stanite i razmislite: „Je li to normalno? Je li to život koji želim živjeti?“ Odgovor je vrlo vjerojatno „Ne“. Prvi korak k popravljanju vaše situacije je dijagnosticiranje problema. Ako ste pretrpani zadacima, povjerite se svojem poslodavcu. Ako niste dovoljno efikasni, pokušajte prodrijeti u srž problema. Neke stvari trebate napraviti vi sami, ali za to trebate izdvojiti malo vremena i razmišljanja.
- Prioriteti – Kao i poslodavac, i zaposlenik treba znati prioretizirati poslovne zadatke. Oni najteži trebali bi se raditi u trenutcima najveće koncentracije. Također, osoba koja stalno stavlja posao na prvo mjesto ispred obitelji i samog sebe na istu navikava svoje kolege. Odviknite ih od toga, isključite mobitel ili barem obavijesti kad to možete. Obitelj, prijatelji, hobiji imaju jednaku, ako ne i veću važnost u vašem životu od posla.
- Razmislite o alternativi – Ako ne uspijevate postići željenu ravnotežu poslovnog i privatnog života, razmislite o drugim opcijama. Možda tvrtka u kojoj radite nije za vas, možda postoji struka u kojoj ćete se bolje snalaziti i lakše izvršavati zadatke. Životni prioriteti se mijenjaju – prije par godina možda vam je financijski aspekt bio najvažniji, a sada je to vaša obitelj, putovanja, štogod. To su promjene, i odluke, na koje imate pravo, samo ih morate osvijestiti i pravilno iskomunicirati.
- Djelujte – Promišljanje je sjajno jer omogućava da shvatite što trebate promijeniti. Ali promjena uvijek dolazi iz nas samih – učinite što želite. Zatražite sastanak sa svojim voditeljem i recite da ne možete više raditi na dosadašnji način. Promijenite posao. Stavite sebe na prvo mjesto, jer to nitko drugi neće napraviti umjesto vas!