Postoji li korelacija između vremena provedenog pred ekranom i mentalnog zdravlja?
Ekrani su postali dio naše svakodnevice. Čim otvorimo oči najčešće prvo uzmemo mobilni telefon u ruke i surfamo bespućima online svijeta. Poslovi današnjice sve češće podrazumijevaju korištenje kompjutera, što znači da smo minimalno osam sati dnevno „priljubljeni“ uz ekran. Dolaskom kući, u potrazi za odmorom i relaksacijom, palimo televizor, paralelno „vrteći“ po društvenim mrežama u lovu na ono što smo propustili tijekom dana. Kad se podvuče crta, odrasla osoba dnevno prosječno provede 12 sati ispred ekrana.
Prosječna odrasla osoba danas svakodnevno konzumira pet puta više informacija nego što je to bio slučaj prije 50 godina. Televizor, monitor, mobilni telefon, nekako su baš uvijek u našoj blizini. I svjesni bili toga ili ne, utječu na naše mentalno zdravlje.
Posebice se to odnosi na tinejdžere koji su u najosjetljivijem razdoblju života. S obzirom na to da naš mozak može obraditi oko 120 bitova u sekundi, filtri koji nam pomažu odabrati na koje informacije treba obratiti pozornost rade prekovremeno kako bi utvrdili što je i nije važno za naš opstanak. Nažalost, promjene u onome što je „važno“ za umove u razvoju, također mijenjaju način na koji mozak filtrira informacije koje utječu na naše blagostanje. Tako, primjerice, tinejdžeri pokazuju veću stopu depresije i usamljenosti što više vremena provode na svojim telefonima – unatoč tvrdnjama 81% tinejdžera da se zbog telefona osjećaju povezanijima.
Što je s odraslima?
Previše gledanja u ekran, naime, utječe na fizičko, ali i mentalno zdravlje. Imajući u vidu prvi faktor, a uzimajući u obzir činjenicu da je gledanje u ekran sjedilačka aktivnost, s vremenom taj položaj može uzrokovati probleme s leđima, negativno se odraziti na ligamente, muskulaturu i vid.
Sve to ipak se donekle može korigirati redovitim vježbanjem, ali pogoršanje mentalnog zdravlja i njegovo ponovno dovođenje u balans puno je teža i sporija promjena. Sjedenje satima za radnim stolom ne samo da je naporno, već može dovesti i do sindroma sagorijevanja, popularno zvanog burnout. Utječe negativno na vid, kvalitetu sna, ali i metabolizam.
Pretjerano uživanje u filmovima ili serijama, pak, danas sve češće dovodi do udaljavanja od društva. Trenutak u kojem ćete radije pogledati još jednu epizodu serije nego otići na prethodno dogovoreno druženje s prijateljima, znak je da se pretjerali.
Mentalno zdravlje je najizloženije
Ekrani, posebice konzumacija onih mobilnih zbog društvenih mreža, upalili su alarm važnosti održavanja mentalnog zdravlja. Isprva zamišljene kao „virtualni most“ za spajanje i druženje ljudi, s vremenom su društvene mreže preuzele primat u oblikovanju mišljenja i stavova. Brojna istraživanja dokazala su povezanost korištenja društvenih mreža i rizika ugrožavanja mentalnog zdravlja, ponajprije u vidu pojave osjećaja usamljenosti i depresije.
Štoviše, samo pregledavanje objava na društvenim mrežama bez dodatne interakcije s njima, povezuje se sa stvaranjem osjećaja zavisti i manje vrijednosti, posebice ako je riječ o iskrivljenim i nerealnim standardima ljepote. Posljedično se također mogu razviti i simptomi ADHD-a, depresije, anksioznosti, poremećaji spavanja, visoki krvni tlak te brojne druge komplikacije.
Kako sebi pomoći?
Jutarnju kavu popili ste uz ekran mobitela. Na poslu ste proveli minimalno 8 sati uz ekran. Dolaskom doma, nastavili ste ga gledati. I onda je nestalo struje ili interneta. Uhvatila vas je panika? To je prvi i jasan znak da ste postali ovisni o ekranu i konzumaciji sadržaja koji odvlače pažnju od stvarnog svijeta.
Zbog toga stručnjaci savjetuju da minimalno sat vremena prije spavanja ne koristite nikakve ekrane. Evo još nekoliko savjeta:
- Ravnoteža i umjerenost ključ su svega, pa tako i ovog problema. Ako radno vrijeme provodite uz ekran, nakon posla priuštite sebi šetnju na svježem zraku.
- Umjesto gledanja tri epizode serije, pogledajte jednu, a preostalo vrijeme iskoristite za druženje s obitelji ili prijateljima.
- Pokušajte sebi odrediti koliko ćete dnevno vremena provoditi uz ekran van radnog vremena.
- Koristite budilicu umjesto alarma na mobilnom telefonu. Tako vam prva stvar koju uzmete u ruke ujutro neće biti ekran. Njega, pak, ostavite u drugoj prostoriji, a jutarnju kavu popijte uz otvoren prozor i u miru dočekajte novi dan.
- Društvene igre uvijek su dobra opcija. Pozovite prijatelje na druženje i smijte se do suza.
- Knjiga je također uvijek dobrodošla. Za razliku od ekrana, slova na papiru u drastičnom su kontrastu od pozadine, pa će u mnogo manjoj mjeri dolaziti do zamućenja vida.
Ideja je pregršt, ali najvažnija je ipak volja pojedinca. Ekrani neminovno utječu na naše fizičko i mentalno zdravlje. Konzumacija sadržaja na njima posebice. Stoga je od iznimne važnosti osvijestiti to i pokušati mijenjati stvari. Svaka promjena kreće od nas samih. Malim koracima moguće je postepeno napraviti one velike. Za čovjekovo zdravlje vrlo pozitivne.