Rokovi, zadaci, multitasking, hrpe mailova i obavijesti na mobitelu, konstantan osjećaj kašnjenja… Sve ovo zvuči vam poznato? Nažalost, to je realnost za mnoštvo radnika u tehnološkom, komunikacijskom i ostalim sličnim sektorima.
Što je to burnout?
Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) burnout je sindrom koji se događa kao posljedica kroničnog stresa na radnom mjestu koji posljedično utječe na sve aspekte života. Karakteriziraju ga tri simptoma:
- Osjećaj gubitka energije ili iscrpljenosti
- Mentalno udaljavanje od posla, negativni osjećaji ili cinizam vezan uz posao
- Smanjena učinkovitost u poslovnim aktivnostima
Iako mnogi smatraju kako se burnout, odnosno izgaranje, događa u onom trenutku kada čovjeku „pukne film“ i zaključi da ne može više izdržati na poslu, to je tek krajnja manifestacija već uznapredovalog stanja. Prije dolaska do ovog trenutka postoji mnoštvo simptoma burnouta koji upućuju na nezdravi utjecaj poslovnog okruženja na vaše zdravlje. Njih je opisao Herbert Freudenberger, jedan od prvih znanstvenika koji je prepoznao problem izgaranja, a možemo ih podijeliti na fizičke i psihičke:
Fizički simptomi
- Osjećaj iscrpljenosti
- Loš rad imunosnog sustava
- Česte glavobolje
- Česti želučani i crijevni problemi
- Problemi sa snom
- Otežano disanje
Psihički simptomi
- Razdražljivost u privatnom i poslovnom životu
- Pretjerane emotivne reakcije
- Sumnjičavost i paranoja usmjerena prema kolegama
- Uporaba opojnih sredstava kao metoda „bijega“
- Socijalna izolacija i otuđivanje
- Odgađanje izvršenja obaveza, smanjena produktivnost i radna učinkovitost
Uz ove simptome burnout karakterizira čitav niz negativnih misli koji se pojavljuju u glavi pogođene osobe – od gubitka motivacije do manjka samopoštovanja i samopouzdanja, sumnje u sebe i svoje sposobnosti, osjećaja bespomoćnosti, a u najkritičnijim slučajevima javljaju se i suicidalne misli. Osoba koja se dulji period vremena bori s ovakvim mislima postaje pesimistična, ne vidi svjetlo na kraju tunela i smatra svoje probleme nerješivima.
Kako dolazi do burnouta?
Prema istraživanju koje je Gallup proveo 2018. godine pet je glavnih uzročnika burnouta na radnom mjestu:
- Osjećaj nepravde na radnom mjestu –može se odnositi na različite pojave, od favoriziranja određenih zaposlenika ili mobinga do osjećaja nepoštenog platnog sustava. Sve ovo dovodi do nepovjerenja zaposlenika prema nadređenima ili kolegama, što dugoročno vodi do izgaranja.
- Neizdrživo radno opterećenje – konstantan osjećaj „posla preko glave“. U stresnim rasporedima dovoljna je jedna greška da se sruši svo samopouzdanje zaposlenika koje je onda veoma teško vratiti. Preveliko radno opterećenje vodi i do manjka vremena za privatni život i rad na sebi.
- Nerazumni rokovi – kao i radno opterećenje, ovaj uzročnik karakterizira „domino efekt“. Kratki rokovi za isporuku sadržaja ili proizvoda stvaraju stalni pritisak na pojedinca, a jedno posrtanje je dovoljno da bi se stvorio kumulativni efekt stalnog kašnjenja.
- Nejasnoće oko onog što se očekuje od zaposlenika – odgovornosti i očekivanja moraju biti jasna svakom zaposleniku. Ukoliko nisu, zaposlenik mnogo vremena provodi „tapkajući u mraku“ kako bi pokušali shvatiti što ljudi uopće žele od njih.
- Manjak komunikacije i podrške od strane nadređenih – osjećaji poštovanja i podrške, kako od nadređenih, tako i od kolega, su nešto bez čega se niti jedan zaposlenik ne osjeća dobro na svojem radnom mjestu. Nadređeni koji se ne brine za svoje zaposlenike ili ulazi u sukobe kod njih potiče osjećaje usamljenosti i neinformiranosti.
Patite li od burnouta?
Ako ste se pronašli u navedenim simptomima, ili ste u najčešćim uzrocima burnouta pronašli obrasce ponašanja karakteristične za svoje radno mjesto, vrijeme je da stanete na loptu. Ako osjećate da nešto nije u redu i da je posao izvor vaših problema u životu, prije svega preporučamo da pođete liječniku. On će vas dalje uputiti u procedure kako bi se provjerili fizičke i psihičke tegobe. Iako u našem društvu i dalje postoji stigma oko posjeta psihologu ili psihijatru, upravo su oni ti koji su se susreli sa slučajevima poput vašeg. Niste sami! Uzmite pauzu, pričajte sa stručnim ljudima, naučite se reći „ne“, ostavite posao na poslu. Poslodavac, ako je pravi za vas, u tome bi vas trebao podržati.