Užurban način života, rad u uredu pet dana u tjednu te gomila obaveza koje se nameću u modernom društvu, uzrokovali su odvajanje ljudi od prirode. Sagledavši situaciju kroz povijest, čovjek je uvijek ovisio o okolišu u kojem se nalazio, puno vremena boravio je u prirodi i živio u suživotu s njom. Kako je došlo do tolikog jaza između čovjeka i prirodnog okruženja u kojem živi? Je li to izazvalo svojevrsnu depersonalizaciju svakoga od nas te ima li to veze s mentalnim zdravljem i kvalitetom našeg života? Sve su to neka od pitanja koja si mnogi od nas često postave.
Živimo virtualno
Globalnim tehnološkim napretkom postalo je moguće većinu svakodnevnih aktivnosti obavljati virtualno. Prije pojave mobitela i interneta ljudi su bili fizički aktivniji. Razlog tomu je činjenica da se primjerice, kupovina odjeće, hrane ili bilo čega drugoga mogla obaviti jedino fizičkim odlaskom u trgovinu. Također, nije svatko imao automobil, druženja su se odvijala uživo, za svaku obavezu u danu bilo je potrebno uložiti fizički napor da se ona obavi. Danas je situacija u potpunosti drugačija. Kupovina, upoznavanje i druženje, obrazovanje, igranje, pronalazak savjeta liječnika, učenje novih vještina, pa čak i obavljanje posla, mogu se odvijati virtualno.
No, je li to zaista dobro? Razvoj tehnologije omogućio je mnoga unaprjeđenja u svakodnevnom životu, olakšao nam je obavljanje jednostavnih obaveza i omogućio uštedu vremena, ali je istodobno doveo i do tjelesne neaktivnosti i pretežno sjedilačkog načina života. Pojava pandemije također je uvelike utjecala na naš način života i prebacivanje fizičkih aktivnosti u virtualni svijet. Iako imamo mnoštvo mogućnosti, važno je ne upasti u žrvanj virtualnog života i zanemariti sve ono što se odvija u našoj bliskoj okolini. Tehnologija je ovdje da nam pomogne te da ju iskoristimo na najbolji način za sebe i svoje realne potrebe, a ne da ona upravlja nama. Jedan od najboljih načina odvajanja od virtualnog svijeta i mora informacija kojima smo putem tehnologija izloženi je upravo boravak u prirodi i fizička aktivnost.
Fizička aktivnost za povećanje produktivnosti
Iako na prvu zvuči čudno, učestala fizička aktivnost povećava sveukupnu energiju. Također, metodička tjelovježba i generalno pokretanje tijela pozitivno utječu na našu psihu. Ljudsko tijelo stvoreno je za kretanje. Tjelesna aktivnost sastavni je dio života, a fizički napor prirodna je potreba nakon koje se čovjek osjeća bolje. Pokretanjem tijela podiže se razina mnogih vrsta hormona, pa tako na primjer povećano izlučivanje adrenalina poboljšava kardiovaskularne sposobnosti. Osim toga, izlučivanje endorfina uzrokuje osjećaj zadovoljstva i sreće te smanjuje napetost i tjeskobu. Poboljšanje kondicije tijela izravno utječe na mozak unaprjeđujući koncentraciju, fokusiranost, kreativnost te generalnu produktivnost, kao i otpornost na stres.
Priroda liječi
Poslovne obaveze, multitasking, mnoge odgovornosti (što u poslovnom, što u privatnom životu) ponekad nas preokupiraju te se nađemo u situaciji gdje primijetimo da smo, recimo, u proteklih tjedan dana svega par sati proveli na otvorenom. Važno je odvojiti vremena za boravak u prirodi što češće je to moguće. Idealno bi svaki dan, makar se radilo samo o šetnji od 15 minuta. Vikendi su uvijek dobra prilika za duži boravak u prirodi, planinarenje, trčanje, šetnju psa, igru s obitelji i prijateljima na livadama, u šumama ili bilo kojim prostorima bez gradske vreve. Također, prilikom boravka u prirodi, trebali bismo isključiti notifikacije na mobitelu i biti nedostupni za sve obaveze u tom periodu te se fokusirati isključivo na okolinu u kojoj se u tom trenutku nalazimo. Kontinuiranim boravkom i rekreacijom u prirodi dolazi do snižavanja krvnog tlaka i razine stresa, poboljšanja rada imunološkog sustava, smanjenja osjećaja izolacije, poticanja smirenja i generalnog poboljšanja raspoloženja te pozitivnog djelovanja na kognitivne funkcije. Povezanost pojedinca s prirodom može poboljšati emocionalno blagostanje, ali i međuljudske odnose. Dakle, njegovanjem svojeg tijela i uma bit ćemo bolji prema sebi, ali i prema svima oko sebe.