Sindrom izgaranja, odnosno burnout, sve češće pogađa radno aktivno stanovništvo. Digitalizacija društva ubrzala je sve aspekte naših svakodnevnih života, donoseći time promjene na bolje, ali i na gore. Konstantni pritisak, strah od isključivanja, stalna borba s rokovima i manjak slobodnog vremena realnost su za mnoštvo zaposlenika, pogotovo onih koji rade u intenzivnim branšama poput IT-a ili komunikacija. Stoga ne čudi podatak do kojeg je došao Deloitte kroz svoje istraživanje tržišta – čak 77 posto ispitanika (N=1.000) izjavilo je kako su došli do točke burnouta na svojem trenutnom radnom mjestu, a više od pola kaže kako su zbog svojeg posla izgorjeli više od jednog puta. Kod milenijalaca, ljudi rođenih između 1981. i 1996. godine koji čine veliku većinu zaposlenika u navedenim sektorima, te brojke su još i više. Kako ne podleći poslovnom stresu i učiniti nešto za sebe kako bi se izbjegao burnout?
Najbolji način na koji možete liječiti burnout jest prevencija, odnosno poduzimanje određenih preventivnih radnji kako do izgaranja ne bi niti došlo! Upravo zato donosimo vam osam savjeta pomoću kojih možete zaustaviti burnout prije nego što se uopće dogodi.
1. Brinite se sami za sebe!
Brinete da sve na poslu funkcionira kako treba, da vaša obitelj ima sve što treba, da imate novaca platiti račune i sve što vam je potrebno, a osim toga i za još sto drugih stvari. Ali brinete li se zapravo dovoljno i sami za sebe? U konačnici, sa sobom morate živjeti ostatak svojeg života, i nije niti zdravo niti normalno da sve ima prioritet pred vama samima. Što podrazumijeva briga za samog sebe?
- Dobar san – bez optimalne količine kvalitetnog sna, vaše fizičke i mentalne sposobnosti ne mogu biti na svojem maksimumu. Većini odraslih ljudi treba 7 do 9 sati sna dnevno. Pokušajte smanjiti vrijeme provedeno na mobitelu prije spavanja jer ono utječe na kvalitetu sna, kao i količinu unesenog kofeina u popodnevnim satima.
- Tjelovježba – naša svakodnevnica sadržava manje fizičke aktivnosti nego svakodnevnica prijašnjih generacija. Putovanje autom do posla, sjedenje u uredu, putovanje autom s posla, sjedenje na kauču – tako izgleda dnevni ritam velikog dijela današnjeg mladog i zrelog stanovništva. Tjelovježba dobro utječe na vaše fizičko i psihičko zdravlje, nađite hobi i pokušajte se baviti njime svaki ili svaki drugi dan. Fizička aktivnost je i pješačenje/vožnja bicikla do posla, duga šetnja s psom, yoga ili teretana – nađite ono što vam odgovara i pokrenite svoje tijelo!
- Zdrava prehrana i hidratacija – stara poslovica kaže: „Ono si što jedeš“, a tijelo puno brze hrane ili pekarskih proizvoda ne može biti zdravo. Pripazite na svoju prehranu, neka bude uravnotežena, a pripazite i na optimalni unos tekućine u svoj organizam.
- Zahvalnost – promotrite stvari koje vam se događaju tokom dana iz drugog kuta. Pokušajte na kraju dana zapisati pet stvari koje su vas taj dan razveselile i na kojima ste zahvalni.
2. Razgovor s psihologom
Razgovor sa stručnom osobom, psihologom ili psihijatrom, u našem društvu još uvijek je bez razloga stigmatiziran. Postoje ljudi, profesionalci, koji su više godina svojeg života posvetili istraživanju problema s kojima se ljudi bore i načinima na koje mogu pomoći. Stručna osoba može vam pomoći pronaći načine za borbu sa stresom na radnom mjestu, iskoristite njihovo znanje za vaše dobro.
3. Naučite se delegirati posao
Osjećate li ponekad da vam nitko ne može pomoći u vašem poslu? Sve više zadataka, a vremena sve manje… Pokažite malo povjerenja u svoje kolege, u njihove sposobnosti. Dopustite im da vam pomognu! Mnoštvo sitnih zadataka koji vas muče možete prebaciti ljudima kojima će biti drago pomoći vam – netko od vaših ukućana može sam otići u dućan po namirnice, ne morate ići s njima. Organizacija druženja s prijateljima nije (samo) vaša odgovornost, ovaj put netko drugi to može organizirati. Mjesečni izvještaj može napisati i vaš kolega. Većinu malih zadataka koji vas tište može obaviti i netko drugi, pouzdajte se u njih!
4. Naučite se reći „NE“
Postavljanje granica je umijeće, i ono se uči. Imate pravo postaviti granice gdje vam odgovara, imate pravo reći „NE“ kada vam predloženo ne odgovara iz bilo kojeg razloga. Reći „NE“ znači odbiti obiteljski ručak koji pada točno na dan koji ste odlučili uzeti za odmor, reći prijateljima da ne možete ići u noćni provod ako vam jave 20 minuta prije ili ugasiti zvuk na mobitelu nakon radnog vremena. Imate pravo na sve navedene granice i na onima oko vas je da ih ispoštuju.
5. Fokusirajte se na ono što možete kontrolirati
Velika količina stresa na radnom mjestu dolazi od brige za procese i izazove koji su izvan vaše moći. Takva vrsta brige nije produktivna i samo može generirati dodatni stres i anksioznost. Kada osjetite da previše brinete oko poslovnih procesa i problema koji nisu vaša odgovornost niti možete utjecati na njihovo rješavanje, stanite na loptu. Prebacite svoju pozornost na sadašnjost i stvari koje uistinu možete mijenjati.
6. Kontaktirajte svoju obitelj i prijatelje
Jedan od najboljih načina za otpuštanje stresa je druženje s dragim ljudima. Po završetku posla nazovite svoje roditelje ili se dogovorite s prijateljima da popijete piće u gradu. Ovakvi razgovori sigurno će skrenuti vašu pozornost s poslovnih briga. Ukoliko su vaše brige prevelike da ih uspješno isključite, uvijek se možete malo i pojadati svojim najbližima – možda ćete uz njihovu pomoć doći do neke nove perspektive koja će pomoći u rješavanju problema.
7. Kontrolirajte svoje društvene mreže
Iako se doima da su društvene mreže postale neizostavni dio današnjeg svijeta, važno je imati na umu kako su one tu da bi koristile ljudima, a ne obrnuto. Ukoliko provodite previše vremena na društvenim mrežama pokušajte smanjiti njihovo korištenje. S druge strane, ukoliko na društvenim mrežama imate stranice ili prijatelje čije objave vas pune negativnim emocijama, nemojte si dopuštati biti loše volje zbog njih. Prijatelje i stranice se lako može sakriti sa vašeg newsfeeda, preporučamo vam da to i učinite ukoliko vas njihove objave ne vesele.
8. Ne pretjerujte s praćenjem vijesti
COVID-19, rat u Ukrajini, gospodarska kriza, korupcija u Hrvatskoj, iseljavanje… Otvorite li naslovnice vodećih hrvatskih, ali i svjetskih, portala zapitat ćete se postoji li uopće išta pozitivno na ovom svijetu. Nažalost, praćenost i broj klikova negativnih vijesti u pravilu je uvijek veći od praćenosti i broja klikova pozitivnih vijesti. Ograničite svoje praćenje vijesti, kako vremenski tako i količinski, u situacijama kad ste pod stresom na poslu, ne treba vam još i hrpa negativnih vijesti.
Svi navedeni savjeti mogu vam pomoći u prevenciji burnouta, ali oni ne rješavaju glavni uzrok. Zapamtite, ne postoji odabir između vašeg zdravlja i vašeg posla – zdravlje vam uvijek mora biti na prvom mjestu, a pravi poslodavac će to prepoznati i razumjeti.